Klima i grijanje Miloc Klima uređaji - Savjeti Izvori onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru

Izvori onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru

Izvori onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru
ISPIS DETALJA ZA Izvori onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru
Mnogi biološki i kemijski agensi kontaminiraju zrak u zatvorenim prostorima. Prisutnost onečišćenja u zraku zatvorenih prostora rezultat je oslobađanja aerosola (prašina, dimova i magle) i plinova iz uobičajenih predmeta koji nas okružuju kao što su: namještaja, tepih, papir, boja, pa čak i plastičn

Štetne tvari iz spomenutih predmeta koriste se kao izolatori, ljepila, otapala, vezivna sredstva i slično. Isto tako izvor onečišćenja može biti i kontaminiran zrak koji se kroz ventilaciju dovodi u prostor ili ulazi u prostor kroz loše postavljene prozore i druge otvore.

 

 
Zagađivače unutarnje atmosfere prema izvoru dijelimo u četiri skupine:

  • zagađivači koji se oslobađaju iz namještaja i građevinskog materijala (hlapivi organski spojevi, azbest, formaldehid, radon, različite čestice)
  • zagađivači koji su rezultat aktivnosti ljudi koji borave u prostorijama (duhanski dim, pesticidi, bakterije, plijesni, grinje)
  • proizvodi izgaranja (ugljik monoksid, dušikovi oksidi, čestice)
  • zagađivači koji ulaze u unutarnju atmosferu iz vanjskog okoliša (ugljikov monoksid, dušikovi oksidi, čestice i dr.)

 

Biološki zagađivači

Bakterije, plijesan, virusi, strugotine životinjske dlake, slina, grinje, polen. tipični su biološki onečišćivači koji se mogu razviti i razmnožavati u odvodima, ovlaživaćima zraka, klima uređajima, ventilacijskim kanalima, vlažnim zidovima i stropovima, tepisima, namještaju, posteljini ili ih stvaraju kućni ljubimci.

Katkad insekti i ptičji izmeti mogu biti izvori biološkog zagađenja.
Spomenuta uzročnici onečišćenja često su „okidači“ alergijskih reakcija. Zdravstveni učinci koje izazivaju su podražaj nosa, podražaj oka, nosa, grla, kratkoća daha, slabost, groznica, probavni problemi. Mogu uzrokovati astmu, prehlade i ostale zarazne bolesti.

 

Bakterije i virusi

Bakterije i virusi prisutni su svugdje u zraku stanova i radnim prostorijama. Gram negativne bakterije nalazimo u kontaminiranim ventilacijskim sustavima i klima uređajima čiji endotoksini djeluju na respiracijski sustav. Mogu uzrokovati: prehlade, gripu, razna druga virusna oboljenja, respiratorne infekcije, infekcije oka. Smatra se, da je za 90% svih prehlada koje su javljaju u ljudi odgovoran zrak zatvorenih prostora, dok se samo 10% slučajeva pripisuje vanjskom traku.

Plijesni

Plijesni danas spadaju u najopasnije zagađivače zraka zatvorenih prostora. Gdje god ima vlage ( relativna vlažnost viša od 50%), bilo zbog zidova, glačanja, kuhanja hrane, čišćenja, kupanja i sl., tamo ima i razvoja plijesni (gljivica). Spore gljivica povoljno se razvijaju u sustavima grijanja i hlađenja, u kupaonicama, podrumima. posebice u jesen i proljeće. Spore različitih vrsta plijesni sastavni su dio bioaerosola otvorenih i zatvorenih prostora. Ove aerogene čestice mogu prouzročiti različite bolesti dišnog sustava (alergije, rinitis, bronhitis, astma, hipersenzitivna pneumonija, aspergiloza), ovisno o vrstama plijesni, koncentraciji njihovih spora i vremenu izloženosti, posebice u zatvorenim prostorima.

Najznačajnije alergogene vrste plijesni su pripadnici rodova Cladosporium, Alternaria, Penicillium i Aspergillus.
Relativno visoka učestalost spora plijesni u zraku zatvorenih prostora može predstavljati opasnost po zdravlje ljudi, osobito kod profesionalne izloženost (rad u mlinovima, skladištima i dr.). U prostoru gdje se klima uređaji neredovito ili neodgovarajuće održavaju, velika je mogućnost pojave alergija u izloženih. U zimskom periodu, kada je razina vlažnosti u uredima manja pa čestice plijesni slobodnije lebde zrakom posebice su osjetljivi bolesnici.

Grinje

Grinje su zapravo uzrok većeg dijela kućne prašine. One žive i hrane se mrtvim česticama ljudske i životinjske kože. U jednom gramu prašine može živjeti 2.000 pa čak i do 20.000 grinja. Ta prašina je uglavnom nevidljiva za oko, jer vidljivi dio prašine na svjetlu iznosi samo oko 1% ukupne prašine. Prašina u zraku ne stvara samo osjećaj zagušljivosti i nelagode, nego može biti odgovorna za: iritacije očiju, infekcije očiju, uha, grla i nosa, napade astme, alergije, umor, depresije

 

Lebdeće čestice

Onečišćenje zraka lebdećim česticama (aerosolima) Svjetska zdravstvena organizacija smatra najznačajnijim problemom, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju. Veličina lebdećih čestica varira od malih molekula manjih od 0,001 µm, do polena i spora čija je veličina između 2 i 50 µm, pa sve do velikih i vidljivih čestica prašine veličine 1 000 µm.

Lebdeće čestice mogu biti različitog oblika: dugoljaste, nitaste, sfernog i nepravilnog oblika. Čestice suspendirane u određenoj masi zraka nisu iste ni po veličini ni po obliku, a nisu ni istog kemijskog sastava


Lebdeće čestice uzrokuju čitav niz akutnih i kroničnih bolesti i zahvaćaju velik broj ljudi. Mogu uzrokovati oštećenja imunološkog, neurološkog, reproduktivnog sustava, utjecati na rast i razvoj, nastanak niza bolesti respiracijskog sustava., pa sve do malignih promjena i smetnji reprodukcije.

Velika pozornost posvećuje se česticama manjim od 2,5 µm koje duboko prodiru u dišni sustav i na njih mogu nasjesti plinovi nadražljivci NOx, SO2 i ozon. Uz ozbiljna oštećenja sluznice i alveolarnih zidova, ovi plinovi uzrokuju podražaje završetaka živčanih vlakana i disfunkciju alveolarnih makrofaga, tako da smanjuju njihov broj i suprimiraju metabolizam makrofaga, uz smanjenje aktivnosti bakterioloških enzima.

Prašina

Prašina sadrži sitne čestice koje mogu biti različitog sastava, ovisno o tome gdje se nalazimo. Tako u stanovima prašinu čine sitne niti tekstila (iz namještaja, tepiha, zavjesa), zatim najsitnije mrvice hrane, čestice drva iz namještaja, greda, ogrjeva, čestice koje potječu od ljudi (mrtve stanice kože, kose, perut), od kućnih ljubimaca, te čestice iz vanjske okoline (pelud, sitni dijelovi biljaka, perja ptica, izmet golubova i drugo). U prašini se mogu nalaziti i čestice ugljena, produkti obližnje industrije i drugi vanjski materijali. Prašina može potjecati sa cipela i odjeće.

U prašini se mogu naći i spore pljesni (gljiva), insekti, grinje i mikroorganizmi (bakterije, praživi i sl.).
Količina i vrsta prašine ovisi o čistoći i održavanju prostora. Prašina koja postoji u prostoru može se pomicati i premještati zbog forsirane ventilacije, a može se i kumulirati na i u klima uređajima, te putem ovih uređaja distribuirati u prostor.

Ljudska su pluća sposobna filtrirati velike količine nečistoće. Ipak, dugotrajna izloženost prašini, pogotovo u nekim industrijskim pogonima, može izazvati taloženje takve prašine u plućima, sa vrlo teškim posljedicama. Bolesti koje tako nastaju zovu se pneumokonioze. Poznata su teška oštećenja pluća kod rudara izazvana ugljenom prašinom ili pak teške kronične bolesti kod osoba izloženih prašini azbesta, poznata pod nazivom. azbestostoza. Azbestoza pluća može prerasti u rak pluća, ali i rak dušnika, jednjaka, želuca i crijeva.
Najčešće bolesti koje nastaju kod ljudi izloženih prašini su alergije. One nastaju češće ukoliko je prašina organskog porijekla (pelud, sitni dijelovi biljaka, životinjske dlake, spore gljiva-pljesni, grinje, čestice hrane i slično).

ISPIS DETALJA ZA Izvori onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru

ANKETA

Ispunite našu anketu i pomozite nam da našu stranicu učinimo još kvalitetnijom!
Degenia Velebitica
Rectorseal
Degenia Velebitica
Standard Degenia Velebitica dio je cjelovitog projekta “Zdravlje ljudi i higijena klima uređaja” čiji je cilj poboljšanje kvalitete zraka kao i stvaranje osjećaja ugode i sigurnosti osobama koje borave u klimatiziranim prostorima.

Kontaktirajte nas
*IME I PREZIME
*EMAIL ADRESA
PORUKA / UPIT
*Ovdje upišite MILOC
Znak * označava obavezna polja