Onečišćenje zatvorenih prostora- javno zdravstveni problem

Briga o kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima i briga o zdravlju ljudi u njima prvobitno je bila usmjerena na ambijentalni zrak u industrijskim okruženjima i na zaštitu zdravlja ljudi sa aspekta profesionalne izloženost.
 

Kvaliteta zraka u neindustrijskim unutarnjim prostorima nije se smatrala značajnom prijetnjom za zdravlje. Problemi sa radonom i formaldehidom u kasnim šezdesetim i ranim sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, problemi sa prašinskim grinjama i pojavom alergija, te sindromom bolesnih zgrada u kasnim sedamdesetim godinama okarakterizirani su kao zdravstveni poremećaji povezani sa unutarnjim okoliše. S obzirom da većina ljudi provodi više od 90% vremena u zatvorenim prostorima, posljednjih se godina, sve veća pažnja posvećuje kvaliteti zraka u njima.

Prioriteti znanstvenih istraživanja sve su više usmjereni na istraživanja utjecaju unutarnjih čimbenika na zdravlje ljudi. Njihov utjecaj danas predstavlja jedan od važnih javno zdravstvenih problema.

Prema nekim istraživanjima razina onečišćenja u zraku u zatvorenim prostorima može doseći i vrijednosti, koje su višestruko puta veće (2 do 5 puta u prosjeku, a i do 100 puta u izuzetnim situacijama) od onih u vanjskoj atmosferi. Znanstvenici su utvrdili više od 1500 bakterija i kemijskih tvari u zraku, na zavjesama, presvlakama, tapetama i zidovima prostorija. Prema istraživanju, čak 20% do 30% američkih poslovnih zgrada nema zrak koji zadovoljava standarde, a u čak 80% ispitanih uzoraka, pojavljuje se plijesan.
E.P.A.- američka državna Organizacija za zaštitu okoliša smatra kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima jednom od pet glavnih prijetnji koje okoliš predstavlja ljudskom zdravlju.

Zbog svega navedenoga, danas se udisanje zraka zatvorenih prostora smatra važnim čimbenikom zdravlja i jedan je od najozbiljnijih rizika okoliša za zdravlje ljudi. Smatra se da 50% svih bolesti vuče porijeklo iz zatvorenih prostora. Svake godine, onečišćen zrak zatvorenih prostora, odgovoran je za smrt 1.6 miliona ljudi – to je jedna smrt svakih 20 sekunda. Upravo zbog toga sve veća briga posvećuje se kakvoći zraka zatvorenih prostora u kojima ljudi borave i rade.

Mnogi biološki i kemijski agensi kontaminiraju zrak u zatvorenim prostorima. Prisutnost onečišćenja u zraku zatvorenih prostora rezultat je oslobađanja aerosola (prašina, dimova i magle) i plinova iz uobičajenih predmeta koji nas okružuju kao što su: namještaja, tepih, papir, boja, pa čak i plastične vrećice.

Štetne tvari iz spomenutih predmeta koriste se kao izolatori, ljepila, otapala, vezivna sredstva i slično. Isto tako izvor onečišćenja može biti i kontaminiran zrak koji se kroz ventilaciju dovodi u prostor ili ulazi u prostor kroz loše postavljene prozore i druge otvore.

 
Zagađivače unutarnje atmosfere prema izvoru dijelimo u četiri skupine:

• zagađivači koji se oslobađaju iz namještaja i građevinskog materijala (hlapivi organski spojevi, azbest, formaldehid, radon, različite čestice)
• zagađivači koji su rezultat aktivnosti ljudi koji borave u prostorijama (duhanski dim, pesticidi, bakterije, plijesni, grinje)
• proizvodi izgaranja (ugljik monoksid, dušikovi oksidi, čestice)
• zagađivači koji ulaze u unutarnju atmosferu iz vanjskog okoliša (ugljikov monoksid, dušikovi oksidi, čestice i dr.)